Teniska igra ima svoje vrlo specifične karakteristike koje sa sobom nose neke vrlo specifične psihološke implikacije.
Svi koji su na ovaj ili onaj način uključeni u teniski sport (treneri, igrači ili pak navijači), svjedoče o iznimnoj važnosti koju emocionalno-psihološko stanje ima za nečiji uspjeh na terenu.
Taj se konsenzus rodio upravo iz analize same teniske igre o kojoj ćemo sada reći nešto više.
Prva i nekako najupadljivija karakteristika teniske igre jest ta da je tenis individualni sport (u svrhu našeg razmatranja ćemo na trenutak zanemariti igru parova).
Tenis kao individualni sport u kojem ne postoji mogućnost zamjene (kao na primjer u nogometu).
Problem individualnog sporta
Zamislimo se na trenutak nad tom činjenicom o kojoj često ni ne razmišljamo, nego je doživljavamo nekako samorazumljivom kad je tenis u pitanju.
Što to znači za igrača? Koje su psihološke implikacije te karakteristike?
Igrač može imati bolji ili lošiji dan u najširem smislu te riječi. Ako ima bolji dan, u smislu da se osjeća odmorno, rastrčano i ostvaruje na terenu u većoj mjeri ono što je naumio, tim bolje za njega.
No što ako je loš dan u pitanju? Što ako mu taj dan baš i ne polazi za rukom ono što želi postići na igralištu?
Što ako se osjeća umorno ili bezvoljno za taj meč? Može li se nekako „ispričati“ pa da netko drugi odigra za njega, a on svejedno dobije bodove?
Naravno da ne. Tenisači su „osuđeni“ na sebe u svakom trenutku kojeg provedu na igralištu. Nema trenera da ih zamijeni ili im omogući odmor ako osjeti da im treba.
Jaka motivacija
Prilično zahtjevna stvar zar ne? Zahtjevna u smislu da od igrača traži jednu važnu psihološku osobinu – motivaciju i 100%-tno zalaganje u svim mečevima.
Igra je strukturirana na način da nemotivirani igrač s polovičnim zalaganjem jednostavno neće moći biti uspješan.
Dakle, uz našu kvalitetnu poduku i podršku, dijete koje od malena biva izloženo teniskoj igri, ima divnu mogućnost razvijati se u motivirano dijete koje daje sve od sebe na treningu i meču. No, prava dobrobit tu tek počinje.
Ono što je najprije bilo prisutno samo na teniskom terenu, sada ima priliku biti ostvareno i u životu općenito.
Dubokog sam uvjerenja kako upravo u razvijanju osebujnih mentalnih vještina, leži najveća vrijednost u bavljenju tenisom (uz sve druge, zdravstvene i slične dobrobiti).
Kao što sam već spomenuo, te se vještine neće moći u potpunosti razviti ako dijete nije vođeno na pravi način kroz trenažni proces (prevelike grupe, nezainteresirani trener, nedovoljno financijsko ulaganje u djetetov teniski razvoj i sl.).
Stoga provjerite naše programe, obratite nam se s povjerenjem te otkrijte zajedno s nama sve ljepote teniske igre.
Coaching tijekom mečeva
Za razliku od nekih drugih sportova u kojem treneri imaju aktivnu ulogu tijekom susreta, u tenisu to nije slučaj.
Koje su psihološke implikacije te zanimljive karakteristike teniske igre? Prvo, ukoliko nije dozvoljeno nikakvo savjetovanje ili uputa igraču tijekom meča, ovaj mora samostalno donositi sve odluke na igralištu.
To neće moći kvalitetno činiti ukoliko nema sposobnost nezavisnog donošenja odluka – jer ih nema tko drugi donijeti za njega.
Drugo, ako nastavimo korak dalje te postavimo pitanje što je potrebno za nezavisno donošenje odluka u svakoj životnoj situaciji (ne samo onoj na teniskom igralištu), dolazimo do zanimljivog odgovora, a to je samopouzdanje.
Dakle, možemo vidjeti jasnu korelaciju između nečijeg samopouzdanja i mogućnosti samostalnog donošenja odluka na teniskom igralištu te nam postaje jasno zašto je upravo samopouzdanje ključan sastojak uspjeha u teniskom sportu.
Često nažalost, možemo svjedočiti opetovanim pokušajima davanja uputa tijekom meča od strane trenera i roditelja na juniorskim turnirima.
Samostalno donošenje odluka tijekom meča
U želji da se ostvari neki kratkoročni cilj (veća šansa za pobjedu u trenutnom susretu), propušta se promovirati ono ključno za nečiji dugoročni uspjeh – samostalno donošenje odluka tijekom meča.
Čini mi se prikladna analogija usporediti teniski meč na nekom turniru sa ispitom znanja u školi. U meču, baš kao i na ispitu, nema prepisivanja te se samostalno rješavaju problemi i odgovara na pitanja.
Proći dobro na ispitu, znači napraviti dobar posao prije njega. Isto možemo zaključiti i za teniski meč – ukoliko igrač uspješno (i samostalno) rješava probleme koji se pojavljuju tijekom meča, to znači da je dobar posao obavljen na treninzima prije meča.
Trening je vrijeme i mjesto na kojem se igrač treba izložiti vođenom rješavanju problema i gdje uz pomoć trenera treba donositi odluke kako bi ih na turniru mogao samostalno donositi.
Ukoliko trening nema neke korelacije s mečom, ukoliko se tijekom treninga ne kreiraju situacije i zadaci koji se pojavljuju i na meču igrač neće biti dovoljno pripremljen za samostalno funkcioniranje na terenu.
Ako pak za to nije dovoljno pripremljen, kako očekivati da njegova razina samopouzdanja bude optimalna?
Tenis je kontinuirana igra
O čemu je dakle, riječ? Tenis je kontinuirana igra. Što to znači?
To znači da igrač nema pravo na „time-out“ po želji, nego su pauze određene rezultatom (ponekad i vremenskim uvjetima, kao na primjer u slučaju kiše – sjetimo se samo legendarnog trodnevnog polufinala Ivaniševića i Henmana na Wimbledonu 2001. i utjecaja koji su prekidi zbog kiše imali na ishod samog meča).
Kako navedena karakteristika utječe na igrače? Ako nema pravo na „time-out“ po želji (ili potrebi), nego rezultat diktira kada će uzeti predah (ili vremenski uvjeti), od igrača se zahtijeva vještina upravljanja vremenom („time management“) kao i sposobnost prilagodbe na okolinu (vjetar, kišu, sunce i sl.).
Ako navedena vještina (odnosno sposobnost) nije dostatno razvijena, igrač neće biti dorastao izazovima koje nameće teniska igra.
Teniska igra ima brojne i zanimljive karakteristike koje na sasvim osebujan način utječu na psihu i emocije igrača.
Također, teniska igra ima mnogobrojne varijacije unutar kojih se odvija.
Što se pod tim misli? Natjecanja se održavaju na različitim podlogama (tenisitu, tvrdim podlogama, travi itd.) te s različitim tipovima loptica i formatima bodovanja (tko prvi osvoji 2 ili 3 seta).
Nadalje, tu možemo razlikovati još i pojedinačnu igru, igru parova te mješovite parove.
Završni pogled
Dakle, vidimo da ovdje imamo posla s vrlo raznolikom igrom. Ono što nas zanima jest veza između navedene karakteristike i psihološkog zahtjeva za igrače.
Koji je to zahtjev? Igrači se, kao što možemo vidjeti, moraju adaptirati na vrlo šarolike uvjete. Da bi to uspješno činili, kontrola vlastitih emocija i misli bivaju od prvorazrednog značenja.
Vještina koja zvuči jednostavno, ali su potrebne godine usavršavanja kroz specifične vježbe na treningu kao i dovoljno turnirskog iskustva kroz juniorski period.
Autor teksta: Ivan Užarević, TK Rally
