Živimo u paradoksalnim vremenima, a paradoksalna vremena nisu zaobišla ni tenis. Gledanost je u stalnom porastu.
Ukupni broj teniskih fanova toliki je da to tenis smješta na visoko četvrto mjesto popularnosti sportova. Ispred su samo nogomet, kriket i hokej.
Tenis ima stalni priljev novih fanova, ali pojavio se jedan problem. Prema jednoj studiji, prosječna dob teniskog fana prije deset godina bila je 51 godinu. Danas prosječna dob teniskog fana iznosi 61 godinu.
Na te je podatke upozorio Patrick Mouratoglou ranije ove godine. Mouratoglou je rekao kako je svijet evoluirao u zadnjih 10 do 20 godina, ali kako se tenis nikada nije promijenio.
Kako se pokazalo da tenis nije sposoban obnoviti svoju bazu fanova, Mouratoglou je pozvao na proces modernizacije tenisa.
Studija je problematična
Modernizacija tenisa? Gotovo pa psovka za fanove tenisa. Tenisa koji je poznat kao konzervativan sport. Treba reći kako su i podaci na koje se poziva Mouratoglou takvi da onemogućuju bilo kakvu generalizaciju.
Podaci su dobiveni iz jedne studije u SAD-u koja se doticala samo gledatelja kabelske televizije. Studija, dakle, ne uključuje digitalnu gledanost.
Prema tome, jasno je da ne možemo donositi zaključke kako je prosječni teniski fan star 61 godinu. Naravno, gledatelji kabelske televizije u SAD-u ne postaju sve mlađi i mlađi.
Što je sa digitalnim streaming servisima?
U periodu između 2008. i 2018. ATP je udvostručio broj svojih emitiranih programa (čak i bez uključivanja Grand Slamova) i ta brojka nastavlja rasti.
Komercijalni prihodi ATP-a u tom istom razdoblju više su se nego udvostručili. U dobnom rasponu od 18 do 49 godina američki Tennis Channel zabilježio je porast gledanosti od 67% u 2019. godini.
U skupini od 25 do 54 godine gledanost je u istom razdoblju porasla za 44%. Roland Garros 2019. bilježi porast od 31% u pregledima na streaming servisu Eurosport Player, a porast se očituje i po posjetama njihovoj službenoj internetskoj stranici.
Ova povećanja u korištenju digitalnih platformi predvode mlađi, a ne stariji fanovi. Nažalost, digitalni streaming servisi nisu bili pokriveni studijom na koju se pozivao Mouratoglou.
Svi Grand Slam turniri zadnjih godina bilježe porast gledanosti u rasponu od 3 pa do 13 posto.
Rastao je i WTA Tour
Slične brojke vrijede i za WTA Tour. Televizijska publika narasla je za 33% u 2019. u odnosu na godinu ranije. Digitalna publika u istom je periodu narasla za čak 42%. Daleko je to od apokalipse tenisa.
Promjene da ili ne
Naravno da to sve ne znači da se ne smije pričati o nekom obliku modernizacije tenisa, ali treba imati na umu ove podatke o rastu gledanosti i popularnosti tenisa kod gledatelja mlađe i srednje životne dobi.
Ako je ovakav „konzervativan” tenis rezultirao ovolikim rastom, to nikako nije argument za njegovu „liberalizaciju”.
Mnogi su pobornici stava kako je tenis potrebno učiniti drugačijim i dinamičnijim. Opravdavaju to time da mlađe generacije lako gube koncentraciju i fokus pažnje i mečevi u trajanju od nekoliko sati nisu im zanimljivi.
Podaci ih kao što vidimo opovrgavaju, no oni onda repliciraju kako će se pravi problem tek vidjeti. Ako će tome doista biti tako, nameće se pitanje koliko je sport dužan mijenjati sebe kako bi zadovoljio potrebe tek jednog manjeg dijela možebitnog gledateljstva.
Tenis danas „nose” generacije koje su ga počele pratiti u 60-tim i 70-tim godinama prošlog stoljeća, ali njima su se, što je vidljivo i iz dostupnih podataka, pridodale i mlađe generacije gledatelja.
Vjerojatno je točno da će sa svakom sljedećom generacijom koncentracija i fokus pažnje opadati, ali je li to problem tenisa ili načina na koji odgajamo te nadolazeće generacije, današnju djecu?
Reći ćete da to i je problem tenisa ako se oni neće pridodati tom ukupnom korpusu teniskih gledatelja u budućnosti, ali i dalje ostaje pitanje je li tenis dužan mijenjati se samo zbog njih.
Uvijek ostaje pitanje što s onima koje je već takav „stari”, „pravi” tenis i privukao. Njih nikad ne smijete izgubiti iz vida nauštrb onih možebitnih novih fanova.
Već je bilo pokušaja promjena
Izjave Mouratogloua zapravo su bile tek samo reklama za njegovo novo natjecanje Ultimate Tennis Showdown koje se igralo po radikalno novim pravilima koja nemaju veze s klasičnim tenisom.
Umjesto standardnog načina bodovanja, UTS se igrao po četvrtinama od 10 minuta, nije bilo break lopti, svatko je servirao dvaput i tako naizmjenice. Štoperica između poena odbrojavala je 15 sekundi.
Kad je iscurilo 10 minuta, četvrtinu je osvojio igrač s više osvojenih poena. U slučaju izjednačenja, igrao se odlučujući poen, a ako je na kraju meča bilo 2:2 u četvrtinama, igrao se tzv. sudden death, produžetak u kojem je svatko servirao po jednom, a pobjedu je odnosio prvi igrač s dva uzastopno osvojena poena.
Nova pravila pokušala su se uvesti i prije nekoliko godina i isprobana su u praksi na ATP NextGen Finalsu.
Prema tim pravilima set se igrao na 4 dobivena gema, igralo se na dva dobivena seta, a tie-break odigravao se pri rezultatu 3:3.
Kod 40:40 igrao se odlučujući poen, 25 sekundi trajala je pauza između poena. Skraćeni setovi do četiri možda bi bili atraktivni za gledatelje, ali su se u praksi pokazali nepravednima budući da su honorirali igrače sa manje osvojenih poena.
Prema mojem mišljenju, obje verzije promjena pravila preradikalne su. Promijenile bi tradiciju i prirodu tenisa.
Takvim biste radikalnim promjenama od tenisa odgurnuli stariju bazu, a upitno je biste li to mogli nadoknaditi sa priljevom nadolazećih mlađih fanova.
Sport kao proizvod
Nekima to zvuči previše surovo, ali sport je danas zapravo proizvod. HNL je sportski proizvod kojeg HNS prezentira i nudi na globalnom televizijskom tržištu, a isto vrijedi i za tenis.
Tenis je proizvod svjetskih teniskih udruženja na temelju čijih komercijalnih prihoda ta ista udruženja na kraju i posluju.
Iz podataka se vidi da je proizvod kojeg nude na tržištu kvalitetan, a kvalitetan je jer ima svoju publiku. Publiku koja je u stalnom porastu.
Ipak, kako bi osigurali daljnji rast ili barem stagnaciju kada se stigne do nekog projiciranog vrhunca, vrijedilo bi ponešto promijeniti u prezentaciji proizvoda. Rekao sam već da ne bih ulazio u promjenu pravila, ali bih proizvod koji se plasira na tržište dodatno uljepšao.
Učinio bih ga televizičnijim. To se u prvom redu može postići drugačijom televizijskom prezentacijom i promjenama u produkciji i tehnologiji.
Dodatno, tiče se medija koji bi trebali iznijeti tenis široj javnosti na jedan drugačiji način.
Koristiti više računalnih animacija
Hawk-Eye nije prisutan samo da bi bio „teniski VAR”. Taj sustav pomoću najmanje četiri kamere snima situaciju na terenu i u realnom vremenu ju prebacuje u računalo.
Tako dobijemo animacije loptica, njezine putanje i mjesta na terenu gdje je odskočila. Također, sustav generira sliku loptice i njenu putanju na terenu, što znači da se informacije mogu osigurati i televizijskim gledateljima.
Sam sustav praćenja u kombinaciji je s bazom podataka i može se arhivirati tako da je moguće izdvojiti i analizirati statistike oko pojedinih igrača, usporedbe nekih poena itd.
Komentatori često raspravljaju o udarcima koje je igrač trebao napraviti ili mogao izvesti na drukčiji način.
Hawk-Eye može vizualno prikazati ponovni udarac u virtualnom svijetu. Primjerice, tenisač zna kako želi udariti lopticu, ali pogriješi.
Tada Hawk-Eye može pokazati kamo bi loptica otišla da je pogođena na pravi način. Slično, kada tenisač odluči ne igrati zato što mu se taj udarac čini riskantnim, Hawk-Eye može vizualizirati gledateljima i komentatorima kako bi se udarac završio da ga je tenisač odlučio izvesti.
Većina tih računalnih animacija već se koristi u medijskoj prezentaciji tenisa, ali ima još prostora u implementaciji.
Više analitike u prijenosima i emisijama
Tenis je sport koji je posebice zahvalan po pitanju korištenja statistike. Statistika je prikazana detaljno.
Kao i u drugim sportovima, zna biti varljiva, ali često ipak ispriča priču o tijeku seta ili meča. Upravo zato što je toliko zahvalna, komentatori i stručni analitičari trebaju ići više u smjeru interpretacije te same statistike.
Analitika u sportu nije samo bitna kako bi treneri i menadžeri koji ju koriste poboljšali svoje sportaše. Ona je i tu kako bi animirala sveopće gledateljstvo zanimljivim činjenicama i podacima.
Više emisija stručnog tipa
Tu su emisije u kojima se koriste i računalne animacije i analitika i stručni pogledi komentatora. U teniskom svijetu u tome predvodi kultna emisija popularnog Eurosporta, a vode ju i uređuju još popularniji Mats Wilander i Barbara Schett.
Barbara Schett ikonsko je lice te emisije, i to toliko da se emisija više ne zove Game Set & Mats nego upravo Game Schett & Mats. Schett je vođenjem ove kultne emisije stekla i veću slavu nego kada se i sama profesionalno bavila tenisom.
Emisija obiluje stručnim komentarima, analizama, zanimljivim gostima i prilozima. Kada čuješ kvalitetnu najavu meča, automatski ti bude i zanimljivije pratiti meč – znaš što možeš, a što ne možeš očekivati.
Osim toga, već spomenuti Mouratoglou u sklopu emisije ima svoju rubriku The Coach u kojoj uz pomoć računalne animacije analizira pojedine igrače, njihove prednosti i mane.
Kao što Joško Jeličić analizira pojedine akcije nogometne utakmice pomoću sustava Viz Libero, Mouratoglou to radi pomoću računalnih animacija koje omogućuje Hawk-Eye sustav.
Vrijedi istaknuti emisije stručnog tipa na BBC-u i NBC-u, a i Hrvatska ima svog konja za utrku u liku Tihane Zrnić koja na Sportklubu vodi emisiju posvećenu tenisu.
Bilo bi dobro kada bi više televizijskih kanala imalo teniske emisije takvog stručnog tipa.
Zaključna razmatranja
Često od ljudi znam čuti kako im je tenis dosadan i kako oni ne bi mogli nekoliko sati gledati „puko prebacivanje loptice preko mreže”.
Korištenjem računalnih animacija u medijskoj prezentaciji tenisa, ti bi ljudi možda shvatili kako tenis nije samo „puko prebacivanje loptice preko mreže”.
Kroz računalne animacije dobili bi jedan drugačiji uvid u tenis, počeli bi ga razumijevati. Nakon toga bi u analitici i statistici tražili podlogu za još bolje shvaćanje tenisa, a zanimljive stručne emisije u toj bi priči bile samo šlag na torti.
Tenisu ne nedostaje mlađih fanova, ali možda nije loše razmišljati o njegovoj atraktivnijoj medijskoj prezentaciji. Tehnologija i produkcija to nam i omogućuju.
Autor teksta: Ivan Sindičić
